Banja Luka

Banja Luka predstavlja administrativni, politički, kulturni, univerzitetski, finansijski i privredni centar Republike Srpske. Površina ove teritorijalne jedinice iznosi 1 239 kilometara kvadratnih, a nastanjuje je oko 200 000 stanovnika.

Gradsko naselje je smješteno na oko 160 metara nadmorske visine. Povoljan položaj grada predodređen je kontaktom Panonske nizije na sjeveru i Dinarskih planina na jugu, te ušćima Suturlije, Crkvene i Vrbanje u Vrbas. Cjelokupno gradsko područje smješteno je u različitim prirodnim cjelinama – kotlini, polju, brdima i planinama. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,7 0S.

Banja Luka se prvi put pod ovim nazivom spominje 1494. godine, u povelji ugarskog kralja Vladislava. Ime potiče od starih slovenskih riječi Banova luka (polje). Na ovom prostoru utvrđen je kontinuitet naseljavanja još od neolita. Značajan pečat prostoru dali su Rimljani, koji su na mjestu današnjeg Kastela izgradili utvrđenje Kastru. Pored slovenskih nastambi, velika zaostavština podsjeća na vladavinu Otomanske imperije, kada je Banja Luka bila sjedište beglerbegluka (vrijeme Ferhad-paše Sokolovića). Tada su izgrađeni Donji i Gornji Šeher, te brojni objekti (najznačajniji su današnja tvrđava Kastel i džamija Ferhadija). Austrougarski period obilježava izgradnja brojnih objekata, te dolazak katoličkog reda Trapisti, koji pored samostana grade hidroelektranu, proizvode sir i pivo. Period vladavine bana Svetislava Milosavljevića doba je renesanse za ovaj grad. Izgrađene su palate, crkve, škole, bolnice i putevi. Socijalistički period donosi izgradnju stambenih naselja i fabrika.

Osnovna obilježja grada su građevine s kraja XIX i početka XX vijeka, zelenilo, banjalučki ćevap, dajak čamac, Nektar pivo, lijepe žene i omladina.

Duh šireg gradskog prostora oslikavaju brojni ruralni pejzaži, okolni manastiri i crkve brvnare, te duhovno naslijeđe velikana Petra Kočića, Vlade Miloševića, Špire Bocarića i drugih.

Podijeli
Upoznaj je bolje, voljećeš je više