Laktaši

U sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, na oko 19 kilometara nizvodno od Banje Luke, u Lijevče polju, nalazi se opština Laktaši. Zauzima površinu od oko 388 kilometara kvadratnih, a prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, naseljava je oko 36 800 žitelja. Sam grad Laktaši naseljava nešto više od 5 800 žitelja.

Ova opština nalazi se na kontaktu dvije makromorfološke regije, Panonske nizije i Planinsko – kotlinske oblasti i prostire se sa obe strane rijeke Vrbas. Bogata hidrografska mreža, ugodna klima i plodno tlo uticali su na razvoj agrara, stočarstva i banjskog turizma, što je ovaj prostor činilo atraktivnim od davnina. Ovo područje je pogodno za razvoj poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića, prerade drveta i proizvodnje proizvoda od drveta, prerađivačke industrije, elektroindustrije i slično.

Ova opština ima povoljan saobraćajni položaj. Autoputem je povezana sa Gradiškom gdje ima izlaz na autoput Beograd-Zagreb. Magistralnim putevima je povezana sa okolnim opštinama Srbac, Prnjavor, Derventa. Od Zagreba je udaljena oko 170, a od Beograda oko 315 kilometara. Na teritoriji Laktaša, u Mahovljanima, nalazi se jedini međunarodni aerodrom u Republici Srpskoj.

Od ukupno devet banja na prostoru Republike Srpske, dvije se nalaze u ovom području. Poznate po svojim ljekovitim svojstvima, još od antičkih vremena koriste se u balneoterapijske svrhe. Pored značaja ljekovite vode, Laktaše karakteriše i blizina Nacionalnog parka Kozara. Za turizam je važno spomenuti i: kamenu kuglu nepoznatog porijekla u Slatini, ljekovite stijene u dvorištu Ukrajinske crkve u Devetini, šumski vodopad u Slatini, izvore kisele vode, staru crkvu brvnaru u Malom Blašku, arheološki lokalitet „Zidine“ u Laktašima.

Vrijeme rimske vladavine imalo je ogroman uticaj na formiranje kulturnog naslijeđa ovog kraja. Od arheoloških lokaliteta ističu se Rimske terme, Balkis (ranovizantijski izgubljeni grad), lokalitet Brdašce, lokalitet Gradina, Šušnjari (ostaci više kultura i naroda koji su se na ovom području smjenjivali tokom vijekova).

Najznačajniji spomenik kulture ovog kraja je Crkva brvnara iz XVIII vijeka, posvećena rođenju Presvete Bogorodice, a sagrađena 1745. godine; Tu se još nalaze i: Hram Presvete Bogorodice, Italijanska crkva, Ukrajinska crkva, Pravoslavna crkva u Maglajanima, Crkva sv. Proroka Ilije itd.

Podijeli
Upoznaj je bolje, voljećeš je više