Šipovo

Na ušću rijeke Janj u Plivu, na jugu zapadnog dijela Republike Srpske, smješteno je pitomo gradsko naselje Šipovo. Prostor istoimene opštine, koji leži na oko 550 kilometara kvadratnih, prema preliminarnim rezultatima popisa iz 2013. godine, nastanjuje nešto manje od 11 000 stanovnika. U samom gradu živi oko 4 000 žitelja.

U Šipovo se može doći sa sjevera, iz pravca Jezera koje se nalazi na putu Mrkonjić Grad – Jajce, sa juga, iz pravca Kupresa, i sa zapada, iz pravca sela Baraći.

Šipovački kraj svakako je jedan od najljepših u Republici Srpskoj. Planinski tereni Vitoroga, Smiljevca, Gorice, Lisine i Ravne Gore, te neke od naših najljepših rijeka kao što su Pliva, Janj, Sokočnica, Lubovica i Volarica, čine ovaj prostor čuvenim po prirodnim pejzažima. U blizini Šipova nalazi se jedna od rijetkih evropskih prašuma – Janj, a prirodu nadopunjuju pećine – Sokolačka i Vaganska, te jezero Đol.

Smještaj u dolini nekoliko rijeka i na važnim putnim pravcima, odredio je da prostor ove opštine bude intenzivno nastanjen od davnih vremena. Plemena Mezeja ostavila su za sobom brojne ostatke materijalne kulture, što se prije svega odnosi na preko 30 gradina iz tog vremena. Intenzivan život nastavio se i dolaskom Rimljana, Slovena, Turaka... Posebno istorijski važan lokalitet je Soko Grad, srednjovijekovno utvrđenje poznato kao posljednje utočište bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Kasniji periodi društveno-ekonomskog razvoja koncentrisani su na šumarstvo, zanatsvo i trgovinu. Preko planinskih terena nekada je funkcionisala uskotračna željeznica.

Samo gradsko naselje odlikuje se linijskom fizionomijom. U centru grada nalaze se trgovačke i ugostiteljske radnje, Dom kulture „Nikola Kokošar“, Narodna biblioteka Šipovo, spomenik narodnom heroju Simi Šolaji i mjesna crkva. Prostor šipovačkog kraja poznat je i po srednjovijekovnom manastiru Glogovac. Privreda opštine zasniva se na šumarstvu i preradi drveta. Postoje ogromni potencijali za razvoj ruralnog i eko turizma.

Podijeli
Upoznaj je bolje, voljećeš je više