Leotar
Planina Leotar (1 244 metra nadmorske visine) najveći je krečnjački vrh na području Trebinja. Pruža se u pravcu sjeverozapad–jugoistok. Sa južne strane Leotara pruža se prostrano Popovo polje sa rijekom Trebišnjicom, dok je na sjeveru manje, Ljubomirsko polje. I samo Trebinje smješteno je u južnom podnožju Leotara.
Leotar je prepoznatljiv po svojim strmim i kamenitim padinama, te oskudnom vegetacijom. Preovladava nisko rastinje i trave, koje uz dosta česte požare ljeti bivaju dodatno uništeni. Voda se pojavljuje samo u podnožju planine. Snijeg na Leotaru dosta je rijetka pojava. Planina je poznati areal ljekovitig bilja.
Naziv planine potiče od grčke riječi leios što znači svijetao. Pravilan naziv planine glasi Leutar ili Levtar, dok je tradicionalno u upotrebi najrašireniji naziv Leotar.
Za vrijeme Austro-Ugarske okupacije na vrhovima koji okružuju Trebinje izgrađeno je više vojnih utvrđenja.
Prostor Leotara je posebno atraktivan planinarima, tako da postoji nekoliko uređenih i označenih planinarskih staza. Sa vrha se pruža pogled u pravcu Crne Gore, na Orjen, Kučke planine i Komove, dok se prema sjeveru uočavaju Bioč i Volujak, prema sjeverozapadu hercegovačka brda i planine, dok prema zapadu pogled dopire sve do Biokova. Prema jugu vidi se Jadransko more.
Veliki broj, kako sportskih, tako i kulturnih društava nosi naziv po ovoj planini, jednom od simbola trebinjskog kraja.
