Atik džamija

Atik džamija (Stara džamija, Carska džamija) nalazi se u centru Bijeljine. U spisima o prošlosti džamije spominje se ime Sultana Sulejmana Veličanstvenog, u čije je vrijeme građena između 1520. i 1566. godine. U blizini džamije bio je sagrađen hamam, a oko nje iskopan jarak sa palisadama, tako da je imala i odbrambenu funkciju. Za vrijeme austrijsko-turskih ratova, Bijeljina je pala pod vlast Austrijanaca, tako da je džamija od 1718–1739. godine služila kao katolička crkva, a za to vrijeme je proširena. Nakon toga, džamija je ponovo obnovljena da bi bila srušena za vrijeme poslednjeg rata, 1993. godine.

Radovi na obnovi džamije počeli su 2003. godine. Tokom obnove pronađeni su arheološki nalazi koji datiraju iz perioda prije gradnje džamije. Tokom petnaestodnevnih radova otkriveno je 17 cijelih i fragmentovanih komada ispisanih ćiriličnim pismom koji su prenešeni u Muzej Semberije. Istraživanja nisu do kraja završena, ali nalazi upućuju na to da je na mjestu džamije, prije njene gradnje, postojala hrišćanska bazilika. Džamija je potpuno obnovljena i u funkciji je od 2004. godine.

Atik džamija se ubraja u ljepše jednoprostorne džamije u Republici Srpskoj. Unutrašnje dimenzije džamije iznose 11,5 h 21,5 metara, sa debljinom zidova od 1 metar. Visina objekta do strehe je 7,55 metara, a visina minareta 30,5 metara. Natkrivena je četvorovodnim krovom.

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, iz 2003. godine, Atik džamija proglašena je Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Podijeli
Upoznaj je bolje, voljećeš je više